joomla social media module

Dr. Josipović i dr. Tanjić o Crkvi i sekularnoj državi

2017-03-02-web-samostanZapočeo ciklus tribina "Korizma na Peščenici" posvećen vjeri i politici

"Crkva i sekularna država" – naziv je korizmene tribine održane na Pepelnicu u srijedu 1. ožujka 2017. u prepunoj samostansko-župnoj dvorani. Riječ je o prvoj tribini iz ciklusa "Vjera i politika" najstarije korizmene tribine u gradu Zagrebu koja se pod nazivom "Korizma na Peščenici" tradicionalno održava svake srijede tijekom cijele korizme.

O temi Crkve i sekularne države govorili su bivši predsjednik RH dr. Ivo Josipović i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić. Autor i moderator tribine dominikanac dr. Anto Gavrić uvodno je ispripovijedao o bl. Kažotiću kao o preteči duha tolerancije i mirnodopskog suživota koji je favorizirao ekumenizam i dijalog. Podsjetio je i na poruke pape Franje vezane uz susret kao uspostavu dijaloga te na filozofa dijaloga dominikanca Tomu Vereša.

Dr. Josipović je u svojem izlaganju govorio o tome da su svi vjernici državljani, ali da svi državljani nisu vjernici, da rasprava ljudi različitih svjetonazora gotovo uvijek dovede do konflikta, ali da su si građani u hrvatskom društvu puno bliži nego što se to najčešće misli. Podsjetio je da prema Ustavu RH svi građani imaju pravo na ispovijedanje vjere, ali i na odvojenost Crkve od države, na 4 ugovora s Vatikanom koje je Hrvatska potpisala te na Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica. Okupljenima je govorio o tome da, iako je osobno agnostik, poštuje sve vjerske zajednice, da sa zanimanjem prati sve što se događa u vjerskim zajednicama i da mu se sviđa kako se Katolička Crkva opredijelila za sekularnu državu. Prisjetio se da je osobno dvaput susreo papu Benedikta XVI., triput papu Franju, više puta i vođe drugih vjerskih zajednica, i da su svi na njega ostavili dubok dojam, posebice papa Franjo. Naglasio je da u svim političkim strankama u Hrvatskoj dominiraju vjernici, da nijedna politička stranka nije protiv vjere i da svi u hrvatskom društvu trebaju imati međusobno poštovanje jedni za druge.

Dr. Tanjić je, oslonivši se u svojem izlaganju na prikaz razvoja kršćanstva kroz povijest, rekao da sekularne države ne bi bilo da nije bilo kršćanstva i Crkve. Podsjetio je da su kršćani odbijali priznati cara kao Boga, ali da su molili za svoje vladare. Govorio je o tome da je u današnjem vremenu sekularnost ugrožena s dvije strane, i s religijskog i s laičkog fundamentalizma, da ima onih koji ističu da se Crkva ne smije izravno miješati u politiku, kao i onih koji žele isključiti Crkvu iz svih javnih prostora. Ni jedno ni drugo nije dobro, naglasio je dr. Tanjić rekavši da se vjera ne može shvaćati kao privatna stvar jer se živi u društvenoj dimenziji. Zaključio je da je pitanje Crkve i vjere u Hrvatskoj dobro riješeno na zakonodavnoj razini, ali da je sekularno u Hrvatskoj postalo društveno-kulturološko pitanje, a da se mnogi nesporazumi artikuliraju posebno kroz medije.

Uslijedila su pitanja moderatora i rasprava u koju se pitanjima uključila i mnogobrojna publika. Između ostaloga se od dr. Josipovića moglo čuti da povijest ne može biti jednostrana, da svaka žrtva zaslužuje cvijet i da proučavanje povijesti za svrhu mora imati istinu. Istaknuo je da kao predsjednik Republike nije imao ništa protiv isticanja križeva u javnim prostorima, ali da uporaba vjerskih simbola nekada i negdje, poput sudnice, nije primjerena. Dr. Tanjić je elaborirao da se tek konzervativnom revolucijom, koja se događa u posljednje vrijeme, hrvatsko društvo pluraliziralo jer da su donedavno hrvatsko javno mišljenje oblikovale jedino silnice proizašle iz socijalističkog miljea. Konzervativni val je učinio dobrodošli „potres“ i pluralizaciju društvene scene, naglasio je dr. Tanjić i podsjetio dr. Josipovića da se isticanje vjerskih simbola u javnom prostoru ne tumači kao povreda laičnosti. U daljnjoj je raspravi dr. Josipović rekao da osobno nije glasovao za inicijativu o braku, ne zato što bi bio protiv braka jer da je i sam mnogo godina u njemu, već zato da bi se zaštitila prava manjina. Dr. Tanjić je uzvratio da definicija braka ne dokida pravo manjina, da država manjinama treba regulirati prava, ali ne na način da su manjinske zajednice izjednačene s brakom i obitelji. „Nevjerojatno je koliko smo u Hrvatskoj prošli samo u posljednjih 70 godina, koje sve društvene i političke mijene koje su se reflektirale na ljudske živote. Dobro je da smo ostali normalni, zato, koliko god da znamo biti konfliktni, ne možemo se tretirati kao konfliktno, već kao jako tolerantno društvo“ – zaključio je dr. Tanjić rekavši da je Crkva tome puno pridonijela. Na moderatorovo pitanje ima li u medijima previše Crkve i uređuju li biskupi program na HRT-u, kako se zna kritizirati u javnosti, dr. Josipović je rekao da slabo gleda televiziju, pohvalio je emisiju „Ekumena“, rekao da u informativnom programu nije izbalansiran prikaz vjerskoga života i da politika redovito stavlja HRT pod svoje. Dr. Tanjić je istaknuo da količinski religije nema previše, ali da treba neprestano raditi na podizanju kvalitete religijskoga programa i da nedostaje vjerskih sadržaja u informativnim programima HRT-a.

Od publike se čulo da bi trebalo prekopati Jasenovac da se prestane licitirati s brojevima i prema potrebi Hrvatima dijeliti lekcije, govora je bilo i o problemima razdvajanja hrvatske i srpske djece u Vukovaru te uz rečenicu - Naša nas vjera drži na uzdi - o tome da je katoličanstvo bilo snaga koja je vjernike držala da se drže Božjih zapovijedi i ostanu na ispravnom putu i u najtežim vremenima, i u trenucima najtežih stradanja.  (T. B.)