joomla social media module

O vjeri, politici i humoru

2017-03-16-III-kor-samoHumorom se ne smiju ismijavati nacionalne i vjerske vrednote

"Vjera, politika i humor" naziv je treće iz ciklusa tribina posvećenih vjeri i politici koja je u sklopu serijala tribina „Korizma na Peščenici“ održana u srijedu 15. ožujka u velikoj samostanskoj dvorani. Sudjelovali su karikaturist Večernjeg lista i Glasa Koncila Srećko Puntarić ‒ Felix, urednik i bivši v. d. glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Siniša Kovačić i humorist Zoran Homen. Voditelj je bio dominikanac dr. Anto Gavrić.

 

U veselom, zabavnom i humorističnom ozračju u koje je prigodnim skečevima uveo i kojima je tijekom cijele tribine održavao razdraganu atmosferu Križevčanin Zoran Homen, Srećko Puntarić Felix okupljenoj je publici projicirao više svojih karikatura, posebice one duhovnoga sadržaja. Govorio je o karikaturi kao o traženju istine na duhovit način, ali i o nerijetkim zlouporabama karikature kad se nekoga želi ocrniti. Podsjetio je na iskorištavanje karikature kada se u bivšem političkom sustavu željelo blatiti bl. Alojzija Stepinca. Istaknuo je da karikatura tek u najnovijim demokratskim vremenima pozitivno govori o vjeri i Crkvi jer da se to prije nije smjelo, da je Glas Koncila napravio iskorak, novost u javnosti, time što redovito objavljuje karikature duhovnoga sadržaja, a da se u drugim tiskovinama duhovna karikatura objavljuje tek sporadično. Pripovijedao je kako je i politička karikatura zaživjela tek nakon 1990. jer se na račun Centralnog komiteta nije smjelo šaliti. S demokratskim promjenama karikaturom se moglo izražavati o svemu, naglasio je Puntarić, čak do te mjere da je bilo pretjerivanja pa i raznih obračuna na osobnoj razini.

Siniša Kovačić je, obrazlažući posebno televizijski program, objasnio da je u medijima sve manje originalnih uredničkih koncepcija i prepoznatljivih rukopisa i da treba razlikovati zdrav humor od satire koja se nerijetko koristi za diskreditaciju ili u svrhu određenog aktivizma i da je žalosno kada državno odvjetništvo mora odlučivati, kao što se to događa kod nas, je li neka naslovnica satira ili uvreda. Podsjetio je na zlatne zabavno-humoristične uratke HRT-a poput Gruntovčana, Mejaša ili Naših i vaših u kojima se humor afirmirao na zdrav način. Istaknuo je da se humor različito shvaća i da je teško procijeniti gdje je granica pa da zato najbolje prolazi autoironija, šala na vlastiti račun. Rekao je da podržava humor u evangelizaciji, ali da treba postojati mjera. Naglasio je da se humorističnim izričajima ne smiju izrugivati nacionalne i vjerske vrednote. U našem društvu koje je podijeljeno, u kojem se lijeva scena smatra liberalnom i urbanom, a desna neurbanom i nazadnom, teško je odrediti granicu između zabave i provokacije, satire kao uvrede i prihvatljivog obrasca ponašanja. Zato mediji, koji su jako važni u popularizaciji pozitivnog humora i odgoju građanstva za humor, bježe od humora jer se ne žele zamjeriti svojim različitim publikama. Nije lako osmisliti humorističan program u kojem će se svi smijati od srca i u kojem se neće povrijediti nečiji osjećaji, zaključio je Kovačić.

Zoran Homen je govorio o tome kako se uz humor ljepše živi, kako su zabavni ljudi omiljeni u društvu i da se sadržaji najozbiljnijih sastanaka puno lakše rješavaju u spontanoj i šaljivoj atmosferi. Pojasnio je da su vicevi vezani uz Crkvu i vjeru osjetljiv teren, a da je najviše njih sadržajno vezano uz dolaske vjernika sv. Petru, uz seksualne konotacije te uz župnike i njihov odnos s ljudima. Posvijestio je da ljudi viceve uglavnom teško pamte, posebice kad ih puno čuju pa je ispripovijedao kako je ne jednom hodočašću u autobusu govorio viceve od Zagreba do Lurda, a da mu je na kraju prišla jedna gospođa i rekla mu da je zapamtila tek jedan vic. Biti humorističan znači učiniti drugoga sretnim. To bi nam svima pri našim susretima trebalo biti prioritetno, zaključio je Zoran Homen.

Smisao za humor najizvrsnije je pedagoško sredstvo i najbolji način za naviještanje Isusa Krista. Kršćanima humor i u korizmi može biti privilegirani put posvećenja, poruke su kojima je zaključio tribinu moderator dr. Anto Gavrić.