joomla social media module

Početak trodnevlja uoči Kažotićeva blagdana

2017-08-01-pesca-kazotic-naslovnaU samostansko-župnoj crkvi našeg blaženika u ponedjeljak 31. srpnja, počela je trodnevnica uoči blagdana bl. Augustina Kažotića, zaštitnika samostana i župe. Misno slavlje prvog dana trodnevnice predvodio je p. Alojz Ćubelić. Njegovu propovijed donosimo u cijelosti: "Tamo od Kanta osnovno pitanje koje zaokuplja naše suvremenike jest tko je čovjek. To pitanje nije samo povlastica onih koji ionako postavljaju pitanja, (netko će primijetiti i previše!) već svakog čovjeka okrzne i obilježi na ovaj ili onaj način. Riječ je o tome da se odredimo prema tome tko jesmo i što nas ponajviše određuje kao ljudska bića.

Osim što je to važno filozofijsko pitanje, ono je, čini se, takvo da nema jednoznačnoga odgovora jer zadire u svu slojevitost i bremenitost ljudskih odnosa i pristupa. Ono što nas kao kršćane prvobitno zanima jest poruka koju možemo iščitavati iz Božje Riječi koju nastojimo razumjeti i primijeniti u svakidašnjem životu. A današnja izabrana biblijska čitanja nam sugeriraju prihvaćanje dva izazova ili dva odgovora na temeljna životna pitanja. U tom smislu skorašnja svetkovina blaženoga Augustina Kažotića nam uvelike može pomoći jer se ti odgovori zrcale u njegovom životu i djelovanju. Prvo pitanje se odnosi na idole u našem životu. Knjiga Izlaska nas izvješćuje o tome kako je izabrani narod zabludio i izgubio strpljivost u traganju za istinskim Bogom. Idoli nam se ovdje predstavljaju kao nadomjestak za Boga.

Izgleda da je to konstantna napast u povijesti ljudskoga roda. To znači da nismo poslušali poput blaženog Augustina Kažotića logiku gorušičinog zrna koja zapravo znači logiku kraljevstva nebeskog. Ta opasnost je jedno od obilježja suvremenog svijeta koji se kod brojnih ljudi udaljio od istinskog Boga bilo da ga niječe bilo da ga nadomješta lažnim bogovima. Ta dva postupka su usko i nerazdruživo povezana. Čovjek naprosto odbija nadnaravnu vjeru u njega. Čovjek koji ne opaža ili ne prihvaća činjenicu vlastite smrtnosti i ograničenosti čini svaki hod prema Bogu jalovim. To je posebice danas aktualno. Kršćani poput blaženog Augustina Kažotića su živjeli upravo tako. Kod njega uočavamo kvalitetu svjedočenja jer kršćani trebaju živjeti sukladno dostojanstvu sinova svjetla jer su djeca Boga istine.

To dostojanstvo iziskuje od njih smisao i ljubav prema istini. Ljubav prema istini je takva da se otvara kultiviranju čitavog bića jer je to ono što nam je Bog darovao. A to znači da postanemo iznova svjesni naše sposobnosti spoznavanja istinitog i onoga što nam duhovnost kao takva može pružiti. Time se pripremamo kroz čitav život za zrelu vjeru. Naš pogled se čisti jer postupno uočavamo i predosjećamo svu „širinu, dužinu, visinu i dubinu“ misterija Boga. Ako čovjek izgubi iz vida da je slika Boga tvori pogrešne bogove na svoju sliku koji nisu drugo doli pokazatelj promašene i besmislene egzistencije koju otkriva u brojnim trenutcima svoje napuštenosti i osamljenosti."