Ispitujući fenomen religiozne ravnodušnosti, u uvodu svog izlaganja dr. Branko Murić, profesor s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu je istaknuo kako ona zapravo proizlazi iz relativističkog odnosa prema istini i temeljnim pitanjima ljudske egzistencije. Živimo u doba „diktature relativizma“ kako se izrazio papa Benedikt XVI. u jednom nagovoru na 150. obljetnicu mučeničke smrti svetog Ivana Marija Vianneyja 2009. godine čineći tako paralelu današnjeg vremena sa post-revolucionarnim stanjem u Francuskoj XIX. st., dakle čineći paralelu između „diktature racionalizma“ i „diktature relativizma“.
U galeriji novozavjetnih likova s kojima se je Isus susretao, zanimljiv je lik Nikodema, farizeja i ugledna Židova, s kojim je Isus imao zanimljive noćne razgovore. Nikodem je u početku skriveni simpatizer Isusa. Na kraju će postati njegov prijatelj, prema onomu što će učiniti za Isusa nakon njegove smrti, pojavljujući se pred Pilatom sa zahtjevom za Isusovim mrtvim tijelom kako bi ga dostojno pokopao. Čin hrabre ljudskosti u okruženje mržnje i straha. Kroz te (po)noćne razgovore Isus mu otkriva temeljnu istinu o Bogu i njegovu odnosu prema čovjeku. Bog ljubi čovjeka i ta njegova ljubav, koja nam otvara i želi nas uvesti u život vječni, uvijek drži inicijativu. „Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni.“
Na četvrtoj korizmenoj tribini na Peščenici izlaganje je imao Davor Pećnjak, profesor s Instituta za filozofiju u Zagrebu. On je odmah u uvodu odgovorio na čuveno pitanje koje je postavio Blaise Pascal daleke 1654. godine, a koje je bilo i naslov njegovog promišljanja. Riječ je, naime, o tome da se iz današnje perspektive kaže je li spojivo razmišljanje o istovjetnosti Boga Biblije s Bogom filozofa i znanstvenika. Samom Pascalu se to činilo kao nešto što se ne može spojiti jer je prevelika 'distanca' između biblijskog Boga i govora filozofa i znanstvenika njegovog doba, kao što postoji golema razlika između 'razuma' i 'srca'.
Opširnije:Bog Abrahama, Izaka i Jakova ili Bog „filozofa i znanstvenika“
Zgoda Isusova „čišćenja“ jeruzalemskog hrama od trgovaca, prodavača i mjenjača novca, na početku njegova javna djelovanja, bila je poprilično provokativna za Isusove suvremenike, napose za židovsku upravu hrama. Hram je ostalo jedino mjesto u Jeruzalemu gdje su Židovi imali svoju autonomiju, odnosno kamo rimska poganska noga nije smjela kročiti. Zbog toga su bili itekako osjetljivi na sve ono što se zbiva u i oko hrama. Uz sudbinu hrama, prema židovskom shvaćanju, je usko bila vezana sudbina Jeruzalema i židovskog naroda. Zato nas ne čudi njihovo pitanje Isusu: „Koje nam znamenje možeš pokazati da to smiješ činiti?“ Drugim riječima: „Tko si ti, odnosno koji je tvoj identitet? Tko ti daje pravo da ove ljude tjeraš iz hrama? Isusov odgovor: „Razvalite ovaj hram i ja ću ga u tri dana podići“ odnosi se na njegovo tijelo, na muku i uskrsnuće.
Opširnije:Tko je dirnuo u Hram, dirnuo je u živac i srce cijeloga naroda
Na trećoj korizmenoj tribini na Peščenici izlaganje je imao Ivan Karlić, pročelnik dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njegova tema je bila Soteriologija na umoru? U predavanju je istaknuo sljedeće stvari. Soteriologija govori i istražuje djelo spasenja Isusa Krista i nastoji odgovoriti na pitanje: "Što je Isus Krist učinio za nas; koji su učinci njegova djelovanja; koje značenje ima za nas?" Drugim riječima, soteriologija razmišlja o Kristovu otkupiteljskom (spasenjskom) djelu.
U prvom današnjem čitanju čuli smo kako je Bog postavio Abrahama na kušnju. Zovnu ga: "Abrahame!" On odvrati: "Evo me!" Bog odvraća: "Ne spuštaj ruku na dječaka", reče, "niti mu što čini! Sad, evo, znam da se Boga bojiš, jer nisi uskratio ni svog sina, jedinca svoga". Možemo u tom kontekstu razmišljati o nekoliko važnih elemenata. Prvo se naša pozornost usmjerava prema žrtvama koje su Bogu mile. Ako se tekst shvati doslovce, onda bismo mogli zaključiti da je riječ o nekom svijetu koji nema apsolutno nikakve veze s nama.
Opširnije:''Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu'' – foto album
U drugoj korizmenoj tribini na Peščenici progovorio je docent s Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. Damir Erceg koji se posebice bavi biomedicinom i zdravstvom, odnosno kliničkom farmakologijom. Tema izlaganja je bila "Kvaliteta života u 'poodmakloj dobi'". U uvodnom dijelu je statistički približio problematiku trendova koji se događaju o duljini života, o natalitetu i mortalitetu, te drugim čimbenicima koji pomažu shvatiti kako pristupiti fenomenu ljudske starosti. Što se tiče Hrvatske i u njoj na temelju podataka situacije nazočimo gotovo katastrofalnoj demografskoj situaciji koja čini probleme povezane sa starošću i bolestima još težima.