7. nedjelja kroz godinu - Ljubav u Starom i Novom zavjetu

2023-2-19-PapaLjubav bez granica

Današnji je odlomak Matejeva evanđelja u skladu s prvim čitanjem iz Levitskoga zakona: „Sveti budite! Jer sam svet ja, Gospodin Bog vaš…“ (Lev 19,1-2) i s drugim čitanjem iz Prve Korinćanima: „Jer Hram je Božji svet, a to ste vi…“ (1 Kor 3,16 sl.) Središnja je misao današnjih biblijskih čitanja prema tome savršenost odnosno svetost kršćanskoga života. Svetost Božja – to znači besprijekornost – očituje se u ljubavi prema ljudima. Ta i takva svetost mjera je naše svetosti. Ljubav prema čovjeku je srž Biblije u oba Zavjeta. Biblijski je Bog od početka čovjekoljubac. Stari zavjet označava ljubav koja se ograničava na sunarodnjake, a Novi zavjet naglašava ljubav bez granica „Ljubite i svoje neprijatelje!“

Bog je milosrđe

U Bologni postoji ulica koja nosi naslov „Ulica milosrđa. Bog kojemu vjerujemo je Bog milosrđa. On je najjači kad prašta. Isus svojim ubojicama oprašta „jer ne znaju što čine“. Raskajanom razbojniku koji plače nad svojim grijehom kaže: „Danas ćeš biti sa mnom u raju.“ Isusova majka Marija hrabro je stajala pod križem svoga Sina i velikodušno je oprostila. Mi svećenici često čujemo: „Taj me je uvrijedio. Ne mogu mu nikada oprostiti!“ Na naše pitanje: „Jesi li sa svakim u miru?“ odgovor glasi: „Tko hoće sa mnom, hoću i ja s njim!“ Tako govore farizeji i carinici. Isus traži da naša pravednost bude veća od njihove.

Novi put – put praštanja

Riječima iz današnjeg evanđelja "Pljusne li te tko po desnom obrazu, okreni mu i drugi" Isus nam nudi posve novi put – put praštanja umjesto pravdanja. Njegovo traženje da se ne opiremo zlotvoru nipošto nije kukavičluk i uzmicanje, već, možemo slobodno reći, svojevrsna osveta, koja protivnika ne izaziva i ne ponižava već ga suočava s njim samim i njegovim činom i tako mu otvara novi put.

Čovjek je najveći kad oprašta. U trenutku kad prvomučenik Stjepan oprašta ubojicama "otvara se nebo i on vidi Krista u slavi". Isusov je život bio samo ljubav i praštanje. On je na taj način više promijenio svijet, nego svi zakoni koji su postojali otkako je svijeta i čovjeka. Tamo gdje nema velikodušnog praštanja i iskrene ljubavi život je često sličan paklu. Divna je misao jednog duhovnog pisca: "Kad Bog ne bi opraštao, raj bi ostao prazan. Gospodine, ako ne oprostiš, sam ćeš po raju šetati." Današnje evanđelje završava riječima: "Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski!" (Kod svetog Luke piše: "milosrdni"). Ovdje je riječ o savršenosti ljubavi i dobrote: Bog daje da njegovo sunce izlazi nad zlima i dobrima i da kiša pada pravednicima i nepravednicima. Takvi, tako savršeni tj. milosrdni i sućutni trebamo biti mi kršćani. Veliki papa sv. Ivan Pavao II. za vrijeme jednog svog pohoda Hrvatskoj pozvao je hrvatski narod na opraštanje, ali je istodobno naglasio "da je pravna država dužna progoniti počinitelje zločina".

Ništa iz mržnje

Pozivom da "ljubimo neprijatelje" Isus želi naglasiti da nas u našem kršćanskom životu uvijek moraju voditi ljubav i praštanje, a ne mržnja i osveta. Ljubiti neprijatelja ne znači odreći se drugih ljubavi, na primjer ljubavi prema Domovini. Ako netko napadne moju Domovinu i ja ustanem u obranu i koji put posegnem za silom – jer drugoga puta nema! – to ne znači da ga mrzim. To je samo znak da slobodu i Domovinu više ljubim. Sve što se događa u obrambenom ratu mora biti učinjeno iz ljubavi. Nikakva mržnja ne dolazi u pitanje. U svakom ratu dolazi do pucnjave i padaju ljudski životi. To se događa i u obrambenom ratu (takav je bio i naš Domovinski rat!). Napadnuti ne smiju učiniti ništa iz mržnje. Ljubav prema neprijatelju nije povlačenje u pasivnost i popuštanje zlu. Ona je aktivna i stvaralačka. Izgrađuje gdje mržnja razara, daje život gdje mržnja uništava, naoko umire, a u zbilji živi i donosi život. Isus nam je umirući na križu, a umro je iz ljubavi, donio život i to život vječni.

Na koncu na mjestu je da se upitamo: Kakva je naša ljubav prema bližnjemu, a moj bližnji je svaki čovjek pa taman bio i moj neprijatelj?

Fr. Vjekoslav Lasić, OP