S nadbiskupom Kutlešom proslavljeno Kažotićevo na Peščenici

Detalji

Kreirano Ponedjeljak, 07 Kolovoz 2023 12:18

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša prevodio je središnje euharistijsko slavlje proslave 700. obljetnice smrti bl. Augustina Kažotića u četvrtak, 3. kolovoza u samostanskoj i župnoj crkvi bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Peščenici. U koncelebraciji su bili prior samostana fr. Anto Gavrić, župnik fr. Nikola Leopold Noso, župnik Gospe od Ružarija u Splitu fr. Marko Bijelić, voditelj Hrvatske katoličke misije u Kemptenu fr. Josip Dolić, kapucin fra Jure Šarčević, preč. Ivica Budinšćak, svećenici iz dekanata te braća dominikanci.

Nakon ulazne procesije, ophoda oltara i kipa bl. Augustina Kažotića, nadbiskupa je pozdravio župnik fr. Nikola Leopold Noso i uputio riječi bratske dobrodošlice u ime svih župljana, hodočasnika, svećenika, redovnika i redovnica. „Molimo Gospodina, da nas ova Vaša nazočnost i obilježavanje nebeske proslave Božjega čovjeka Augustina – ohrabri, daruje nam snagu za nastavak hoda: za životnu borbu i nošenje križa, za plodonosno svjedočenje Radosne vijesti, Božje ljubavi i blizine prema svakom čovjeku.“

Na početku homilije zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša je rekao da je blaženi Augustin Kažotić „zasigurno najuglednija osobe 14. stoljeća na ovim našim prostorima“, a po njemu nam Bog danas „još jednom pokazuje kako svetost života ostavlja neprolazni sjaj koji ni vrijeme ni okolnosti ne mogu izblijediti“. Zatim je nadbiskup dodao: „Možemo se s pravom zapitati: može li čovjeku 21. stoljeća govoriti život blaženika iz 14. stoljeća? Nekad nam se čini da je jaz samo od jedne do dvije generacije nepremostiv. Koliki tek onda jaz nastaje kada su između nas tolika stoljeća? Drugačije su okolnosti, drugačiji izazovi, mentalitet i ljudi. No, vidjet ćemo da nije tako. Čovjek i njegova narav su isti, svetost je uvijek aktualna, uvijek svježa i konkretna.“

U prvom dijelu homilije, nadbiskup je istaknuo da nas, dok razmišljamo o životu bl. Augustina Kažotića, nadahnjuje „gorljivost ovog velikog propovjednika i navjestitelja Evanđelja, njegova velika predanost i posvećenost naviještanju Božje Riječi. Svoj je život do kraja istrošio za Evanđelje.“  Kao pravi sin sv. Dominika, i za njega se može reći da se posvuda pokazivao kao čovjek Evanđelja, s „dvije temeljne odrednice pravog apostola i pastira, navjestitelja Božje riječi, a to su znanje, ljubav prema Riječi Božjoj i svjedočanstvo života“.

Govoreći o biskupskoj službi bl. Augustina Kažotića, nadbiskup je istaknuo njegovu zauzetost za odgoj i izobrazbu svećenika, ali i svega naroda. „Tako je utemeljio katedralnu školu inzistirajući da Crkva treba, vodeći računa o materijalnim potrebama naroda, brinuti i za njegov duhovni napredak. No, i tu je u potpunosti nadahnut načelima koja je ostavio sv. Dominik te su svi siromašni studenti poučavani bez ikakve naknade, a bl. Kažotić strogo određuje da magistar, u ime poštovanja ne smije ništa, pa čak ni najmanje usluge, tražiti od 'siromašnih studenata.“ Njegovo vjerodostojno svjedočenje pokazuje se i u brizi za stvoreni svijet i za ljude koji ga okružuju. Brojnim karitativnim djelima  iskazao je blizinu upravo najpotrebnijima, onima na marginama društva – siromasima i bolesnima. Govorio je o Isusu Kristu, neumornim propovijedanjem, ali i konkretnim djelima i osobnim svjedočanstvom. A kao pravi pastir duša, Kažotić se u potpunosti „posvetio molitvi i službi propovijedanja“ (Dj 6,4).

„No, što je Evanđelje kojemu su Kažotić, ali i toliki ljudi tijekom povijesti, posvetili svoje živote?“, upitao je nadbiskup drugom dijelu homilije. Zatim je podsjetio na riječi  sv. Augustina: „Neka se vaša ljubav spomene da postoji samo jedan govor Božji koji se odvija u cijelome Svetom pismu i da je samo jedna Riječ koja odjekuje na ustima svih svetih pisaca; budući da je ona u početku bila Bog u Boga…, Isus Krist. Drugim riječima, Sv. Pismo, Evanđelje jest Isus Krist, utjelovljena Riječ.“ U nastavku se osvrnuo i na riječi pape Franje koji ističe da „Biblija nije zbirka povijesnih knjiga ili vijesti, nego je u potpunosti usmjerena na cjelovito spasenje osobe“.

Potreban je navještaj Evanđelja. „Crkva propovijeda, naviješta Radosnu vijest da bi se dogodila nutarnja promjena svakoga pojedinca, jer navještaj Evanđelja je kadar po milosti koja ga prati mijenjati svijest i mentalitet, djelovanje pojedinca i ljestvice vrijednosti društva, oplemenjujući njihove živote“, istaknuo je nadbiskup. I upozorio da „lažne ideje često žele podjarmiti Evanđelje Isusa Krista“. Uspoređujući naše vrijeme s  vremenom sv. Dominika i bl. Augustina Kažotića, nadbiskup je rekao: „Iako vremenski daleko od njih, nažalost sljepoća ljudskog duha i samouvjerenost u navještaju Evanđelja ostaje. Danas se navještaj Isusa Krista i Božje Riječi pokušava zatvoriti u ovozemaljske okvire, možda i podjarmiti pogubnim trendovima i prolaznim ideologijama, a djelovanje i propovijedanje Crkve pretvoriti samo u socijalni i društveni angažman. Zato su nam primjeri bl. Augustina Kažotića, sv. Dominika i drugih svetaca Reda propovjednika potrebni, jer govore o istinskim pastirima koji po uzoru na Krista, pravoga Pastira, svaki dan iznova polažu svoj život za stado Božje.“

Stoga je i danas potreban jasan navještaj Evanđelja, u čemu pomaže  razmatranje života i svetaca, pa tako i života blaženog Augustina Kažotića. „Sjećanje na događaje iz njihova života predstavlja uvijek nove impulse milosti, poticaje Duha Svetog koji ohrabruju i naše srce da se još više i žarče stavimo u službu Evanđelja“, rekao je nadbiskup.

Govoreći o krepostima koje su nam nužne da bismo ostali vjerni Evanđelju, u trećem dijelu homilije nadbiskup je istaknuo svjedočanstvo života kao najbolji način prenošenja Evanđelja. „Život kao hodajuće Evanđelje. Kršćani, katolici su ljudi koji žive usred ljudske zajednice, usred svijeta i dijele svoju sudbinu s ljudskom obitelji. Čist i smjeran život, bez puno riječi pridobiva čak i one koji su neposlušni Riječi (usp. 1Pt 3,1). Božji ljudi jednostavno i neusiljeno pokazuju svoju vjeru po vrijednostima koje odabiru i koje žive, po ljepoti oblikovane savjesti i po nadi s kojom strpljivo podnose nevolje života.“

Zatim je nadbiskup naznačio kreposti koje Kažotić ističe a koje su nužne za potpuni navještaj Isusa Krista: „Poznat je Kažotićev govor na XV. ekumenskom saboru u Vienneu u Francuskoj (1311-1312) kada progovara o službi propovijedanja i strpljivosti apostola. Tu navodi kako ne treba zanemariti povjerenu službu propovijedanja zbog straha da će navjestiteljima nedostajati potrebno, te da propovijedanjem ne idu za postizavanjem zemaljske koristi. Dapače, potiče slušatelje da ne traže ni dobra koja su im nepravedno oduzeta nego da strpljivost slugu Božjih bude to vrjednija što mirnije podnose nepravde u prilikama svakodnevnog života.“

Spomenuvši progonstvo bl. Augustina Kažotića koje je podnosio iz ljubavi i poslušnosti, mons. Kutleša povezao ga je s bl. Alojzijem Stepincem i njegovim izgnanstvom u Krašić. „Obojica krotko prihvaćaju volju Božju i tako postaju svjedoci. Krotka i poslušna ljubav bila je vidljiva i prema Crkvi jer biti Kristov, ali bez Crkve, slušati Krista, ali mimo Crkve jasno proturječi riječima Evanđelja: Tko vas prima, mene prima, tko vas prezire mene prezire (Lk 10,16).“

Nadbiskup je podsjetio kako je o svjedočanstvu krotkosti i ljubavi prema Crkvi bl. Augustina Kažotića govorio i papa Pavao VI. o 650. obljetnici njegove smrti: „Ovdje vas pred svima potičemo da vam uvijek bude na pameti i pred očima davni lik uzornoga katoličkog života blaženog Augustina Kažotića. Njegov je primjer propovjednika i biskupa i danas i te kako suvremen zbog žive revnosti i zbog onoga što je pretrpio u službi Crkve i za obranu te iste Crkve. To je i danas suvremeno, zar ne? Lik biskupa Kažotića i danas je suvremen zbog njegove posebne ljubavi prema papi, prema Petrovoj Stolici, zbog njegove pobožnosti prema Mariji.“

Na kraju homilije, nadbiskup je podsjetio na potrebu i pozvao da počnemo svoje živote nadahnjivati svecima i blaženicima. „Prava plemenitost ljudskog društva nije isključivo u materijalnim dostignućima, već u plemenitosti, kreposti i svetosti duha. Prosperitet i materijalni napredak bez duha je kao beživotno tijelo, bez duše. Sveci su to znali jako dobro“, rekao je nadbiskup Kutleša te nadodao: „Život bl. Augustina odisao je svetošću pa je zato njegovo kulturno, odgojno, znanstveno i društveno djelovanje, ali nadasve svjedočenje Evanđelja širilo ozračje povjerenja, sućuti i miroljubivosti u narodu.U svetosti i autentičnom životu za Evanđelje ne progovara samo djelo koje čovjek čini, već milina ljubavi Božje koja se razlijeva. Djelo učinjeno bez Boga i mimo Boga izgrize zub vremena i rastoči taština, a djela učinjena u Bogu svijetle suvremenicima i nastavljaju svijetliti kroz sva stoljeća.“

Nakon popričesne molitve zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša je, u zajedništvu s okupljenim svećenicima pred kipom bl. Augustina Kažotića izmolio molitvu za njegovo proglašenje svetim. Kip je rad akademskog kipara Kuzme Kovačića.

Na kraju euharistijskog slavlja, prior samostana fr. Anto Gavrić je uputio riječi zahvale nadbiskupu što je predvodio euharistijsko slavlje prigodom proslave zaštitnika samostan i župe o 700. obljetnici smrti bl. Augustina Kažotića. Također je zahvalio i predvoditeljima prigodne devetnice, zatim zboru koji je, pod vodstvom Marine Novine i Sanje Vuzem, liturgijski pratio devetnicu i samu proslavu blagdana. Zahvalu je uputio i volonterima župnoga Caritasa koji su, slijedeći primjer bl. Kažotića, tijekom devetnice organizirali akcije prikupljali sredstava koja su ove godine namijenjena Centru za rehabilitaciju Zagreb, koji se brine o djeci s intelektualnim poteškoćama.

Nakon misnog slavlja vjernici su se zadržali u čašćenju relikvija bl. Augustina Kažotića. Zatim je uslijedilo zajedničko druženje i osvježenje na platou ispred crkve.

Za proslavu župe i samostana te jubileja 700. obljetnice smrti prvoga hrvatskog blaženika Augustina Kažotića vjernici su se pripremali prigodnom devetnicom. Prvoga dana, 25. srpnja, na blagdan sv. Jakova apostola, misu je predvodio i propovijedao vlč. Milan Pušec, župnik župe sv. Dominika u Konjščini. Liturgijsko slavlje animirao je župni zbor Sveti Dominik iz Konjščine, u zajedništvu sa zborom Majke Božje Snježne iz Belca. Od 26. do 28. srpnja prigodnu, trodnevnu duhovnu obnovu vodio je fra Ante Vučković, franjevac, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Tema duhovne obnove je bila Hranom i radošću napuni srca naša (Dj 14, 17). U nastavku priprave, od subote 29. do ponedjeljka 31. srpnja mise je predvodio i propovijedao don Ivica Mršo, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U utorak 1. kolovoza euharistijsko slavlje predvodio je i propovijedao dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc Josip Šimunović. Na završetku devetnice, u srijedu 2. kolovoza, euharistijsko slavlje predvodio je i propovijedao  fr. Ivan Marija Tomić OP, prior samostana i župnik župe Kraljice sv. krunice u Zagrebu.

Proslavu svetkovine i jubileja bl. Augustina Kažotića medijski su popratili Hrvatska televizija, LaudatoTV, Hrvatski radio, Hrvatski katolički radio, Radiopostaja Mir Međugorje, IKA, Zagrebačka nadbiskupija, Hrvatska dominikanska provincija… A fotopriloge možete pogledati ovdje: IKA, Zagrebačka nadbiskupija.