Otvorena izložba o blaženom Augustinu Kažotiću

Detalji

Kreirano Utorak, 20 Veljača 2024 21:36

U nedjelju 18. veljače 2024., u multimedijalnoj dvorani „Fr. Dominik Barač, OP“ dominikanskog samostana bl. Augustina Kažotića u Zagrebu na Peščenici, otvorena je prigodna izložba povodom 700. obljetnice smrti i Godine bl. Augustina Kažotića, prvoga hrvatskog blaženika, biskupa Zagreba i Lucere. Autor izložbe je Anto Gavrić, a u realizaciji i postavu izložbe pomagali su mu likovni i književni kritičar Milan Bešlić te voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa KGZ, Gradske knjižnice Davor Ferković. Organizatori izložbe su Dominikanski samostan bl. Augustina Kažotića i Institut sv. Tome Akvinskog.

Izložba je otvorena na spomen Beata Angelica, talijanskog dominikanca i slikara iz 15. stoljeća kojeg je papa Ivan Pavao II. proglasio zaštitnikom svih umjetnika.

Anto Gavrić, prior samostana i ravnatelj Instituta sv. Tome Akvinskog, uvodno je prikazao kako bl. Augustin Kažotić nadahnjuje stoljećima, te nastavlja i sedam stoljeća nakon svoje smrti. Istaknuo je da se ovom izložbom htjelo pokazati kako je Kažotić kao nadahnuće posebice vidljiv na raznim područjima u 20. stoljeću, odnosno najsnažnije u drugoj polovici 20. stoljeća. Na izložbi su izložena umjetnička djela više umjetnika (Ivo Dulčić, Josip Botteri Dini, Vladimir Meglić, Josip Trupej, Predrag Lešić, Anastazio Perica Petrić OP, Alma Orlić, Maja Vidović, Boguslaw Lorek, Zoran Homen, Kruno Bošnjak, Kuzma Kovačić, Zoran Jurić i dr.), koja se nalaze u dvama dominikanskim samostanima u Zagrebu, Splitu, Bolu na Braču, Dubrovniku, Korčuli, Rimu i Hrvatskoj katoličkoj misiji u Hamburgu. Izloženo je i nekoliko vrijednih izdanja povezanih s Kažotićem, kao i izbor knjiga, dokumenata i drugih predmeta koji svjedoče o širenju kulta našega Blaženika u 20. i 21. stoljeću. Budući da je puno umjetničkih djela koja prikazuju lik Augustina Kažotića, kao i drugih djela i dokumenata, odlučeno je da će drugi dio izložbe biti upriličen uz devetnicu bl. Augustinu Kažotiću, čiji se blagdan slavi 3. kolovoza.

Likovni i književni kritičar Milan Bešlić je istaknuo da je Katolička Crkva bila nositeljica kroz povijest, a kroz povijest umjetnosti mnogi blaženici i sveci bili su nadahnuće likovnim umjetnicima, glazbenicima i književnicima. „Oni su svjedoci vjere i nama su primjer. Oni su simbol.“ Augustin Kažotić, kao jedan od najvažnijih osoba hrvatske povijesti 14. stoljeća, je nadahnuće slikarima, ali se kroz Kažotićev motiv prepoznaju različiti rukopisi, različita viđenja koja nadahnjuju. Oni su ga, svaki na svoj način, interpretirali, kroz svjetlost više naglasili onu komponentu koja je životna, koju je Kažotić pokazivao u svome životu. „Stoga se i ovdje treba čitati u svakom od ovih djela ta simbolička komponenta. To se primjećuje u ikonografskom kontekstu, kao na primjer na slici na kojoj je prikazan kao zagrebački biskup, a iza njega je naša prvostolnica, katedrala. U različitim motivima, u različitim kadriranim životnim situacijama likovni umjetnik je oblikovao svaki na svoj način, svojim jezikom, scenu, prizor, događaj iz života blaženoga Kažotića. Već se na taj način pokazuje na ovoj izložbi kako je Kažotić svjedok vjere, promicatelj vjere i kako je u toj živoj vjeri živi svjedok te vjere, živ po tome što je nadahnuće autorima koji su u likovnome jeziku, u svakom od ovih likovnih djela, živim likovnim pismom progovorili o toj komponenti blaženoga Kažotića. U tome i jest vrijednost ove izložbe, ne samo dakle što je ona hommage, što obilježava, časti i na taj način simbolizira, progovara, osvješćuje o važnosti ovoga hrvatskoga blaženika, nego što u živom likovnom jeziku danas, u različitim likovnim diskursima, govori svaki umjetnik svoju živu vjeru“, zaključio je Milan Bešlić.

Otvarajući izložbu fr. Domagoj Augustin Polanščak, socius provincijala Hrvatske dominikanske provincije, je rekao: „Red propovjednika je tijekom višestoljetne povijesti Crkvi i svijetu dao niz istaknutih svetaca i blaženika, teologa i filozofa, ali i umjetnika koji su Boga proslavili kroz ono što je lijepo, što je oku i uhu ugodno i privlačno. Među njima posebno mjesto zauzima Beato Angelico, zaštitnik umjetnika. Kažu da se Fra Angelico kao redovnik odlikovao jednostavnošću i poniznošću, a takve su i njegove brojne slike – ne odveć raskošne i nametljive, a opet ispunjene dubokom i snažnom simbolikom. Vjerujem da je ovaj umjetnički duh prepoznatljiv i na slikama koje ovdje vidimo, a koje prikazuju još jednog istaknutog dominikanca, Augustina Kažotića, prvog hrvatskog blaženika. Budući da ne znamo kako je Kažotić izgledao, nije neobično da su brojni umjetnici njegov lik prikazali različito. Ipak, ono što nam je poznato, a što je, vjerujem, na osobit način prikazano na ovim slikama, Kažotićeva su djela, tj. Ono što je učinio za Boga, za Crkvu, za Red, za narod. Želim vam da uživate u umjetničkom izričaju ovih slika, ali i da u njima prepoznate jedinstveni duh prvog hrvatskog blaženika.“

O Kažotiću je napisano više pjesama, nekoliko ih je uglazbljeno. U glazbenom dijelu zbor „Kažotići veliki i mali“ otpjevao je tri pjesme posvećene Augustinu Kažotiću. Među njima je i nova pjesma nastala za 700. obljetnicu Kažotićeve smrti „Augustine, biskupe“; tekst je napisala Iva Čuvalo, a uglazbio Slavko Nedić.

Izložba je otvorena do 27. ožujka, a prati Korizmene tribine na Peščenici, srijedom u 19.30 sati, s glavnom temom „Pokrenuti odozgor: emocije, motivacija i religija“.