Oko 1277./1278. – Augustin stupa u dominikanski red.
Oko 1260. – Rođen u Trogiru Augustin Kažotić.
28. listopada 1286. – Oporuka Trogiranke Stane Saladini, koja ostavlja pedeset zlatnika za knjige “svom unuku Augustinu iz Reda braće propovjednika”.
1286. – Augustin putuje iz Rima u Pariz. Na obali rijeke Ticino u blizini Pavije bio je napadnut i ranjen.
1287. - Augustin dolazi u Pariz na viši teološki studij.
Od 1291. do 12/93. – Augustin podučava i propovijeda u Francuskoj, Italiji, Hrvatskoj, Bosni, Dalmaciji ...
1301. - Augustin u “diplomatskoj službi” Svete Stolice prati kardinala Boccasinija
koji kao prigodni papin legat (legatus a latere) predvodi poslanstvo u Hrvatsku i Ugarsku.
9. prosinca 1303. - Papa Benedikt XI. imenuje Augustina zagrebačkim biskupom.
1305. - Biskup Kažotić sastavlja darovnicu u Ivaniću. U nadbiskupskom arhivu
sačuvana je ta izvorna isprava. Na ispravi se nalazi velik viseći biskupov pečat s grbom. To je i najstariji sačuvani pečat nekoga zagrebačkog biskupa.
1307. - Biskup Kažotić održava prvu biskupsku sinodu.
12. kolovoza 1308. – Papa Klement V. poziva biskupa Kažotića na opći crkveni sabor u Vienni (Francuska).
29. rujna 1308. – Biskup Kažotić prosvjeduje protiv grofova Babonića koji su nepravedno prisvojili Medvedgrad.
1311. - 1312. – Biskup Kažotić prisustvuje općem crkvenom saboru u Vienni.
1314. – Biskup Kažotić održava drugu biskupsku sinodu.
1317. – Arnold Bamberški posvećuje biskupu Kažotiću svoj Regimen sanitatis (Upute za očuvanje zdravlja).
1318. – Biskup Kažitić održava treću biskupsku sinodu.
1318. – Biskup Kažotić kao zastupnik ugarsko-hrvatskog episkopata odlazi k papi u Avignon.
1. listopada 1319. – Papa Ivan XXII. piše ugarsko-hrvatskom kralju Karlu Robertu i zagovara biskupa Kažotića.
1320. – U Avignonu nastaje Kažotićev teološki spis O pitanjima krštavanja slika i drugim oblicima praznovjerja.
1321.-1322. – Nastaje Kažotićev traktat O materijalnim dobrima Krista i njegovih učenika (sačuvan je u 4 rukopisa).
21. kolovoza 1322. – Papa Ivan XXII. imenuje Augustina Kažotića biskupom u južnotalijanskom gradu Luceri.
8. listopada 1322. – “Kroz Paviju je prošao vrlo svet muž brat Augustin, domininikanac, premješten sa zagrebačke na lucersku biskupiju” (Opicinuis de Canistris).
1323. – Osvetoljubivi Saracen napada i ranjava biskupa Kažotića.
3. kolovoza 1323. – Augustin umire u Luceri. Sahranjen je u samostanskoj crkvi sv. Dominika u kapeli sv. Petra mučenika.
1324. -1325. – U rukopisnom misalu zagrebačke katedrale upisan je obrazac mise u čast bl. Augustinu: “kad bude proglašen svetim”.
20. listopada 1325. – Vojvoda kalabrijski i potkralj napuljski Karlo upućuje molbu papi Ivanu XXII. da započne kanonski postupak za proglašenje svetim Augustina Kažotića, nedavno preminuloga lucerskog biskupa.
1334. – Ivan arhiđakon Gorički u statutima Kaptola iz 1334. piše o rukopisnoj ostavštini Augustina Kažotića.
1336.-1350. – Nastaju najstarije sačuvane slike bl. Augustina Kažotića (Firenza, Treviso).
1373. – Biskup Trogirski Nikola Kažotić, blaženikov nećak, u spomen bl. Augustinu postavlja sliku i natpis (timpanon) nad glavnim vratima crkve sv. Dominika u Trogiru.
28. travnja 1503. – Ferdinand Katolički, kralj Kastilje – nakon pobjede kod Konsalva - prolazeći s kraljevskom pratnjom preko Lucere na hodočašće sv. Mihaelu Arkanđelu u Garganu, posjetio je taj grad i pokloni se grobu biskupa Augustina Kažotića.
1576. – Darovima lucerske plemićke obitelji d’Auria i njihovih rođaka u lucerskoj crkvi sv. Dominika, s desne strane velikog oltara, sagrađena je kapela bl. Augustina Kažotića.
1585. – Posmrtni ostaci Augustina Kažotića, u prisutnosti Siksta Fabria, vrhovnog učitelja (generala) dominikanskoga reda, preneseni su u spomenutu novosagrađenu blaženikovu kapelu.
1608. – Vrhovni zbor dominikanskoga reda traži od magistra teologije br. Augustina Kažotića da svojim autoritem poradi kod pape da bl. Augustin Kažotić iz Trogira bude proglašen svetim jer se njegov blagdan, po papinskom dopuštenju, slavi u Luceri.
1637. – Ferrarius piše o časoslovu sastavljenom u čast bl. Augustinu i kaže da je taj časoslov “vrlo star”.
1644. – Vrhovna skupština dominikanskoga reda odobrava Dalmatinskoj dominikanskoj provinciji moliti časoslov bl. Augustina Kažotića.
17. kolovoza 1668. – Poglavarstvo grada Lucere proglašava bl. Augustina Kažotića zaštitnikom grada.
Prije 9. rujna 1674. – Lucerski dominikanci pišu generalu reda o izgubljenoj buli proglašenja svetim brata Augustina Kažotića.
11. listopada 1692. – Beneventski nadbiskup, kard. Vinko Marija Orsini, kasniji papa Benedikt XIII. (1724.-1730.), darovao je zagrebačkom biskupu Aleksandru Ignaciju Mikuliću humeral-naramenik bl. Augustina Kažotića. Humeral je iz Rima donio Leopold Karlo Kolonić, kaločki nadbiskup, kasnije kardinal i ostrogonski nadbiskup.
23 siječnja 1694. - Biskup Mikulić je spomenuti humeral iz Kaloče osobno donio u Zagreb, dao za nj izraditi moćnik s poprsjem Augustina Kažotića i natpisom “Sacrum humerale beati Augustini episcopi Zagrabiensis”. Ta se relikvija svake godine 3. kolovoza izlagala u zagrebačkoj prvostolnici i pjevala se sekvenca na čast našem blaženiku.
9. lipnja 1696. – Sveta Stolica, pismom koje je potpisao kardinal Petrucci – od Svetog Oca imenovan postulatorom procesa - naredila je biskupskoj kuriji u Luceri da provede izvide glede proglašenja blaženim i svetim Augustina Kažotića i da, sukladno uputama, nastavi s tim postupkom.
28. rujna 1696. – Kardinal Alberano Cybo, dekan Svetog kolegija i prefekt Svetog zbora obreda, uputio je lucerskom biskupu Dominiku Morelliju pismo kojim ga oponomućuje da provede postupak o drevnom štovanju sluge Božjega Augustina Kažotića.
20. lipnja 1697. – Lucerski biskup Dominik Morelli imenuje crkveni sud za provedbu postupka o beatifikaciji i kanonizaciji, a sam je kao papin izaslanik predsjedao tom postupku.
14. listopada 1698. – Završen je biskupijski kanonski postupak za Kažotićevu beatifikaciju.
19. lipnja 1700. – Papa Inocent XII. odobrava javno štovanje Augustina Kažotića.
19.listopada 1701. – Biskupijama Zagreba i Lucere i dominikanskom redu dano je dopuštenje da mogu slaviti blagdan blaženog Augustina 3. kolovoza.
4. travnja 1702. – Papa Klement XI. posebnom bulom proglašava Augustina Kažotića blaženim.
Biskup Martin Brajković (1703.-1708.) uveo je u zagrebačku biskupiju časoslov na čast bl. Augustina Kažotića i uspostavio njegov blagdan, odredivši da se svetkuje 3. kolovoza.
1747. – U zagrebačkoj katedrali smještene su dvije slike i podignut Blaženikov kip, a kasnije i oltar.
1747. – Krčelić piše Blaženikov životopis “Življenje blaženoga Gazotti Auguština zagrebačkoga biskupa”.
1750. – Podignut oltar u čast blaženika u župnoj crkvi Biškupec kod Varaždina.
1751. – U Beču je tiskan opširan latinski glazbeni priručnik zagrebačke katedrale naslovljen Cantuale processionum s posvetom zagrebačke stolne crkve Augustinu Kažotiću, što nas upućuje na Kažotićevu glazbenu djelatnost u vrijeme njegova upravljanja zagrebačkom biskupijom.
22. studenoga 1812. – Blaženikovo tijelo preneseno iz dominikanske crkve u lucersku katedralu, gdje se i danas nalazi.
1818. - Novosagrađena župna crkva u Lupoglavu, u koju je prenesen blaženikov oltar iz zagrebačke katedrale, posvećena je bl. Augustinu Kažotiću.
1823. – Zagrebački biskup Maksimilijan Josip Vrhovac dao je na blaženikovu
zdencu - koji se nalazio u Vlaškoj ulici 23, sada je smješten u Muzeju grada Zagreba, Opatička 20 - izraditi nov obrub i natpis koji u hrvatskom glasi: “Crpite vodu u veselju iz vrela Spasitelja, koju je blaženi Augustin Kažotić, biskup zagrebački, isprosio molitvom od Boga. M. V. I. E. S.”
11. prosinca 1852. – Zagrebačka biskupija uzdignuta je na stupanj nadbiskupije.
1923. - Ivan Vuletin objavljuje Život Bl. Augustina Kažotića biskupa Zagrebačkoga i Lucerskoga, rodom Trogiranina, Reda Sv. Dominika, Šibenik 1923.
1928. – Bl. Augustin Kažotić dobiva svoj trg u Zagrebu.
1937. – Lucerski biskup Josip Girolamo dao urediti nov srebrni kovčeg za blaženikovo tijelo.
1939. – Zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac sa splitskim biskupom dr Kvirinom Klementom Bonefačićem vodi hodočašće na Kažotićev grob u Luceri.
29. kolovoza 1941. – Odlukom gradske uprave Augustin Kažotić dobiva svoju ulicu u gradu Luceri.
1942. – Josip Buturac izdaje Mali životopis svetog zagrebačkog biskupa - bl. Augustina Kažotića.
1944. – Dr. Dragutin Nežić u Kulturno povjesnom zborniku zagrebačke nadbiskupije objavio životopis bl. Augustina Kažotića.
1956. – Mons. Alfredo Ciampi piše životopis Il beato Agostino Kažotić O.P. – vescovo di Zagrebia e poi di Lucera.
1959. – Objavljen prijevod Ciampijeva Kažotićeva životopisa.
16. srpnja 1960. – U Hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu osnovan je promicateljski odbor za kanonizaciju Augustina Kažotića.
1961. – U Rimu objavljen Kažotićev životopis: P. S. M. BERTUCCI, Una Gemma dell'Episcopato Croato – Il B. Agostino Kazotic O. P. Vescovo di Zagabria e di Lucera (c. 1260-1323), Rim, 1961.
1961. – L. T. ROJAS objavljuje: Agustin Kazotic [životopis na španjolskom], Rim, 1961. – O. T. VIDOV (prir.) objavio životopis Blaženi Augustin Kažotić, trogiranin, biskup Zagreba i Lucere, Toronto, Ont. Canada, 1961.
1961. – Svećenik Nikola Palumbo objavljuje Kažotićev životopis na talijanskom Il beato Agostino Kazotc O.P. Vescovo prima di Zagabria e dopo di Lucera (1260-1323), Lucera, 1961. (preveden na hrvatski i objavljen u Vjesniku blaženoga Augustina Kažotića, XXXIII, br. 28 (2000.), sr. 3-9.).
1962.-1963. – Mons. Pavao Butorac, dubrovački biskup, izdaje u Dubrovniku dva molitvenika u čast Augustina Kažotića: Vjenčić molitava i Božji miljenik.
1963. – Petar Grgec objavljuje romansirani blaženikov životopis pod naslovom Blaženi Augustin Kažotić i njegovo doba.
1964. – Dr. Frano Kovačević izdaje Bibliografiju bl. Augustina Kažotića.
3. kolovoza 1964. – U zagrebačkoj katedrali uređena je kapela bl. Augustina Kažotića, a oltar je posvetio pomoćni zagrebački biskup mons. Franjo Kuharić.
3. kolovoza 1966. – Kardinal Šeper blagoslovio kapelu bl. Augustina Kažotića u Zagrebu na Volovčici.
1967. – Hodočašće na Kažotićev grob predvodili kardinal Franjo Šeper i biskup Franjo Kuharić.
1967. – Dijecezanski odbor za promicanje štovanja i za kanonizaciju Augustina Kažotića započeo je objavljivati vjesnik Blaženi Augustin Kažotić.
3. kolovoza 1970. – Splitski nadbiskup mons. dr. Frane Franić sa svojim sufraganima i nekolicinom drugih nadbiskupa i biskupa iz Hrvatske i susjedne Italije uputio je molbu papi Pavlu VI. za Kažotićevo proglašenje svetim.
3. listopada 1970. – Odgovor Svetoga zbora za proglašenje svetaca na gornju molbu.
19. kolovoza 1973. – Zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić vodi hodočašće na Kažotićev grob.
22. kolovoza 1973. – Zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić u ime zagrebačke
nadbiskupije i tadašnjega jugoslavenskog episkopa, a Angelo Criscito u ime lucerske biskupije predali su molbu papi Pavlu VI. za “ekvipolentnu” kanonizaciju Augustina Kažotića.
22. kolovoza 1973. – znameniti govor pape Pavla VI. o Augustinu Kažotiću hrvatskim hodočasnicima u ljetnikovcu Castel Gandolfu pokraj Rima.
12. prosinca 1973. – Sveti zbor za proglašenje svetaca šalje odgovor na molbu Kuharić – Criscito od 22. kolovoza 1973.
27. prosinca 1973. – Zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić i provincijal Hrvatske dominikanske provincije o. Eugen Bižaca uputili su pismo generalu dominikanskog reda u kojem ga mole da se on i cijeli dominikanski red zauzmu za Kažotićevo proglašenje svetim.
21. listopada 1974. – Nadbiskup Franjo Kuharić prihvaća da dr. Antun Ivandija i dr. Franjo Šanjek uđu u komisiju za pripremanje povijesnog prikaza za Kažotićevu kanonizaciju. Sa strane lucerske biskupije biskup Angelo Criscito u tu je komisiju imenovao je dr. Antonija del Gaudija.
1977. – Augustin Pavlović i Franjo Šanjek objavljuju kritičko izdanje Kažotićeva spisa O dobrima Krista i (njegovih) učenika ili apostola i o njihovoj uporabi, u: Croatica christiana periodica (dalje CCP), I (1977.), br. 1, str. 67-90.
1979. – Franjo Šanjek objavljuje bibliografiju o Augustinu Kažotiću: Blaženi Augustin Kažotić, Trogiranin (o. 1260 – 1323). Bio-bibliografski podaci, u: CCP, III (1979.), br. 4, str. 133-154.
1980. – Franjo Šanjek objavljuje kritičko izdanje Kažotićevoga spisa Nadležnost inkvizicije u svjetlu Kažotićevih ‘Izlaganja o pitanjima krštavanja slika i drugih praznovjerja’ u: CCP, IV (1980.),br. 5, str. 63-78.
18. ožujka 1983. - Izvršena je provala u lucersku katedralu i tom prigodom ukradeno je poprsje bl. Augustina Kažotića.
1986. – U Zagrebu je utemeljena “Zajednica apostolskoga života bl. Augustina Kažotića”.
1989. – Otvorena kapela bl. Augustina Kažotića u Nedeljancu, župa Vidovec kod Varaždina.
24. siječnja 1991. – Kardinal Franjo Kuharić svojim dekretom popunjava i
proširuje odbor za širenje štovanja i kanonizaciju bl. Augustina Kažotića.
27. veljače 1992. – Čudesno ozdravljenje na zagovor bl. Augustina Kažotića (vidi: BAK, XVIII (1992.), str. 35-36. )
1992. – Josip Mlinarić O.P. u knjizi Svjedoci obnove, objavljuje kraći blaženikov životopis: Bl. Augustin Kažotić – suvremeni svetac (II. dio, str. 87-103).
1993. – Objavljena molitva biskupa Marka Culeja bl. Augustinu Kažotiću.
3. kolovoza 1993. – Pomoćni zagrebački biskup Marko Culej blagoslovio je kapelu bl. Augustina Kažotića na Kajzerici u Zagrebu.
29. rujna 1993. – Poruka pape Ivana Pavla II. u kojoj potiče hrvatski narod na
molitvu bl. Augustinu Kažotiću.
3. listopada 1993. – Pomoćni zagrebački biskup Marko Culej blagoslovio je kip na Kažotićevu trgu na željezničkoj koloniji (Borongaj) u Zagrebu.
1993. – Odbor i Zajednica Kažotić izdaju knjigu književnika Ivana Pandžića
Tražio sam Kažotićevo svjetlo ...
21. travnja 1994. – zagrebački biskup kardinal Franjo Kuharić u ime Hrvatske
biskupske konferencije, uputio je elaborat s molbom papi Ivanu Pavlu II. da o 900. obljetnici zgrebačke nadbiskupije i grada Zagreba bl. Augustina proglasi svetim “MOTU PROPRIO” (vlastitom pobudom).
11. lipnja 1994. – Odgovor državnoga tajnika kardinala Sodana na gornju molbu.
24. lipnja 1994. – Dijecezanski odbor zagrebačke nadbiskupije za širenje štovanja i za kanonizaciju bl. Augustina Kažotića objavljuje popularni životopis Blaženi Augustin Kažotić (o. 1260. – 1323.), koji su sastavili Marijan Biškup i Franjo Šanjek
1. prosinca 1995. - u lucerskoj katedrali, zalaganjem Rotary cluba iz Lucere, umjesto poprsja koje je bilo ukradeno za provale u lucersku katedralu 18. ožujka 1983., postavljeno je novo poprsje bl. Augustina Kažotića. Poprsje je blagoslovio i svečano euharistijsko slavlje predvodio zagrebački nadbiskup kard. Franjo Kuharić.
26. lipnja 1996. – O. Marijan Biškup, promicatelj štovanja dominikaskih svetaca i blaženika za Hrvatsku dominikansku provinciju i o. Nedjeljko-Dominik Slišković, predsjednik Dijecezanskog odbora zagrebačke nadbiskupije za širenje štovanje i za kanonizaciju bl. Augustina Kažotića, uputili su molbu zagrebačkom nadbiskupu kard. Franji Kuhariću, splitskom nadbiskupu mons. Anti Juriću, biskupu Lucere mons. Rafaelu Castielliju, provincijalu Hrvatske dominikanske provincije o. Marinku Zadri i vrhovnoj upravi Zajednice sestara apostolskoga života blaženog Augustina Kažotića u Zagrebu da budu “pokretači” (auctores) postupka za proglašenje bl. Augustina Kažotića svecem opće Crkve.
5. srpnja 1997. – Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao je mons. Josipa Bozanića, dotadašnjega krčkog biskupa, za novogaa zagrebačkog nadbiskupa.
4. listopada 1997. – Novoimenovani zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić u zagrebačkoj je katedrali preuzeo službu zagrebačkoga nadbiskupa. Dosadašnji nadbiskup kard. Franjo Kuharić otišao je u mirovinu.
28 siječnja 2000. – Novom zagrebačkom nadbiskupu mons. Josipu Bozaniću uručeno je pismo o stanju “kauze” bl. Augustina Kažotića koje su sastavili o. Marijan Biškup, promicatelj štovanja dominikanskih svetaca i blaženika za Hrvatsku dominikansku provinciju, i o. Nedjeljko-Dominik Slišković, OFM, predsjednik Dijecezanskog odbora zagrebačke nadbiskupije za širenje štovanja i za kanonizaciju blaženoga Augustina Kažotića. U molbi se sugeriraju dvije stvari. Moli se da preuzvišeni gospodin nadbiskup popuni (obnovi) sadašnji Dijecezanski odbor zagrebačke nadbiskupije i da godinu 2001. proglasi “Kažotićevom godinom”.
6. srpnja 2000. – U Bogatiću, župa Promina (kod Knina), obnovljena je kapelica bl. Augustina Kažotića.
7. studenoga 2000. – Zagrebački svećenici, pod vodstvom mons. Josipa Mrzljaka, zagrebačkoga pomoćnog biskupa, hodočastili na grob bl. Augustina Kažotića u Luceri.
17. prosinca 2000. – Nadbiskup zagrebački mons. Josip Bozanić s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj, mons. Giulijem Einaudijem, predvodio je euharistijsko slavlje i blagoslovio radove na samostanu i crkvi bl. Augustina Kažotića na Pešćenici u Zagrebu.
15. veljače 2001. – Zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić dekretima br. 392/2001 i br. 393/2001 ustanovio je dva biskupijska odbora. U prvom dekretu riječje, zapravo, o popunjenje Dijecezanskog odbora za širenje štovanja i za kanonizaciju bl. Augustina Kažotića, što ga je 6. siječnja 1962. ustanovio zagrebački nadbiskup dr. Franjo Šeper, a obnovio kard. Franjo Kuharić 24. siječnja 1991. Drugim dekretom preuzvišeni gospodin nadbiskup, prigodom 300. obljetnice proglašenja Augustina Kažotića blaženim (4. travnja 1702.), proglašava razdoblje od travnja 2001. do travnja 2002. “godinom bl. Augustina Kažotića”. Da bi se ta godina što svečanije proslavila, imenovan je poseban odbor koji će se za to pobrinuti. Predsjednik obaju odbora je preuzvišeni gospodin mons. dr. Vlado Košić, pomoćni zagrebački biskup.
4. travnja 2001. – Zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić u zagrebačkoj katedrali euharistijskim slavljem svečano je otvorio “godinu bl. Augustina Kažotića”.
20. travnja 2001. - Zagrebački vjernici pod vodstvom o. Ike Ivana Mateljana, OP, župnika župe Kraljice sv. krunice (Zagreb), i o. Marijana Biškupa, OP, promicatelja štovanja dominikanskih svetaca i blaženika za Hrvatsku dominikansku provinciju, vodili su hodočasnike na grob bl. Augustina Kažotića u Luceri.
16. lipnja 2001. – U Luceri svečano predstavljen novi Kažotićev životopis što ga je sastavio lucerski povjesničar dr. Massimiliano Monacco: Agostino da Traù. Un domenicano croato vescovo di Lucera, Lucera 2001.
3. kolovoza 2001. - U Trogiru, rodnome gradu bl. Augustina Kažotića, bilo je svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup mons. dr. Marin Barišić. Prije koncelebracije bio je blagoslov Augustinova poprsja i njegovo postavljanje na obali, uz zid dominikanskoga samostana.
22. rujna 2001. – Svečana proslava otvaranja nove župe u čast blaženog Augustina
Kažotića na Peščenici u Zagrebu.
15. studenoga
4. trvanja 2001. - Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u katedrali otvorio Godinu bl. Augustina Kažotića.
7. travanja 2002. - U samostanskoj crkvi bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Peščcenici nadbiskup Bozanić zatvorio Godinu našega blaženika.
14 - 16. listopada 2011. - U Zagrebu održan Međunarodni znanstveni skup posvećen bl. Augustinu Kažotiću.