Svjedočenje uskrsnuća

2024-03-31-UskrsVjera u Isusovo uskrsnuće održala se unatoč mnogim pa i krvavim povijesnim zatiranjima. Da je posvjedočena o tome nam govore biblijske knjige Novoga saveza: evanđelja, Djela apostolska, poslanice i knjiga Otkrivenja. Apostol Pavao u Prvoj poslanici Korinćanima piše: »Doista, predadoh vam ponajprije što i sam primih: Krist umrije za grijehe naše po Pismima; bi pokopan i uskrišen treći dan po Pismima; ukaza se Kefi, zatim dvanaestorici. Pokaza se braći, kojih bijaše više od pet stotina zajedno; većina njih još i sada živi, a neki usnuše. Zatim se ukaza i Jakovu, onda svim apostolima. Najposlije, kao nedonoščetu, ukaza se i meni« (1 Kor 15, 3-9).

Iz Evanđelja po Ivanu (Iv 20, 1–9):

Prvoga dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: „Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše.“ Uputiše se onda Petar i onaj drugi učenik i dođoše na grob. Trčahu obojica zajedno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe. Uto dođe i Šimun Petar, koji je išao za njim, i uđe u grob. Ugleda povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu. Tada uđe i onaj drugi učenik, koji prvi stiže na grob i vidje i povjerova. Jer oni još ne upoznaše Pisma: da Isus treba da ustane od mrtvih.

Opširnije:Svjedočenje uskrsnuća

Bog spašava - Četvrta korizmena nedjelja

 

2024-03-10-4-korizmenaTragedije biblijskih Hebreja, slične kao i povijesnih Hrvata, mogu se pokušati iščitavati kroz splet onodobnih okolnosti, kroz posljedice njihove naivne i nerazumne politike, kao i kroz osvajanja moćnijih i brojnijih susjednih naroda, ali opet nije posve jasno zašto su povijesna zbivanja i posljedice bile onakve a ne drugačije. Boga ne bismo smjeli stavljati isključivo u svoje kategorije razmišljanja i zaključivanja. Zato i kad ne možemo posve jasno odgovoriti na pitanje: "Zašto se događaju osobne, obiteljske i narodne tragedije?" - ni tada se ne bismo smjeli otuđiti od vjere u Boga koji se, prije ili poslije, objavljuje kao Spasitelj.

Iz Evanđelja po Ivanu (Iv 3, 14 – 21):
U ono vrijeme: Reče Isus Nikodemu: »Kao što je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako ima biti podignut Sin Čovječji da svaki koji vjeruje, u njemu ima život vječni. Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni. Ta Bog nije poslao Sina na svijet da sudi svijetu, nego da se svijet spasi po njemu. Tko vjeruje u njega, ne osuđuje se; a tko ne vjeruje, već je osuđen što nije vjerovao u ime jedinorođenoga Sina Božjega. A ovo je taj sud: Svjetlost je došla na svijet, ali ljudi su više ljubili tamu nego svjetlost, jer djela im bijahu zla. Uistinu, tko god čini zlo, mrzi svjetlost i ne dolazi k svjetlosti, da se ne razotkriju djela njegova; a tko čini istinu, dolazi k svjetlosti, nek bude bjelodano da su djela njegova u Bogu učinjena.«

Opširnije:Bog spašava - Četvrta korizmena nedjelja

Čovještvo u nastajanju - 2. korizmena nedjelja

 

2024-02-25-preobrazenjeLjudi ponekad kažu: "Svega mi je dosta!" Takav izričaj može biti rezultat umora, nezadovoljstva, razočaranja. Unatoč tome čovjeku je svojstveno težiti i ići naprijed. Ljudsko biće želi sve potpuniju spoznaju o sebi, svijetu oko sebe i iskonskom začetniku svega zbivanja – Bogu. Takva težnja vodi napretku na svim područjima ljudskih djelatnosti koje bi trebale doprinositi sve potpunijem rastu ljudskosti u čovjeku pojedincu, obitelji i društvu.

Iz Evanđelja po Marku (Mk 9, 2-10):
U ono vrijeme: Uze Isus sa sobom Petra, Jakova i Ivana i povede ih na goru visoku, u osamu, same, i preobrazi se pred njima. I haljine mu postadoše sjajne, bijele veoma – nijedan ih bjelilac na zemlji na bi mogao tako izbijeliti. I ukaza im se Ilija s Mojsijem te razgovarahu s Isusom. A Petar prihvati i reče Isusu: »Učitelju, dobro nam je ovdje biti! Načinimo tri sjenice: tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.« Doista, nije znao što da kaže jer bijahu prestrašeni. I pojavi se oblak i zasjeni ih, a iz oblaka se začu glas: »Ovo je Sin moj, Ljubljeni! Slušajte ga!« I odjednom, obazrevši se uokolo, nikoga uza se ne vidješe doli Isusa sama. Dok su silazili s gore, naloži im da nikomu ne pripovijedaju što su vidjeli dok Sin Čovječji od mrtvih ne ustane. Oni održaše tu riječ, ali se među sobom pitahu što znači to njegovo „od mrtvih ustati“.

Opširnije:Čovještvo u nastajanju - 2. korizmena nedjelja

Sotona napastuje Isusa - Prva korizmena nedjelja

 

2024-02-18 1er-Di-Careme-BPočetak korizme je tradicionalno upućivanje prema prihvaćanju pokore, posta i molitve kao duhovnoga pročišćavanja i priprave za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Da priprava ne bi bila kliširana, dobro se prisjetiti Bogom nadahnutih riječi Trećega duhovnog nasljednika proroka Izaije koji je još u 5. stoljeću prije Krista narod usmjeravao prema pravoj svrsi posta riječima: "Ovo je post koji mi je po volji, riječ je Jahve Gospoda: Kidati okove nepravedne, razvezivat spone jarmene, puštati na slobodu potlačene, slomiti sve jarmove; podijeliti kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov svoj beskućnike, odjenuti onog koga vidiš gola, i ne kriti se od onog tko je tvoje krvi" (Iz 58, 6-8).

Opširnije:Sotona napastuje Isusa - Prva korizmena nedjelja

Spašavati čovjeka - 6. nedjelja kroz godinu

2024-02-11 6-T.O.BOve nedjelje prvi i treći liturgijski tekst govori o gubi. S doslovnog razmišljanja o toj teškoj bolesti i drugim neizlječivim bolestima našega vremena, poput SIDA-e, poželjno je prijeći i na drugu razinu razmišljanja. Postoje teške i zarazne bolesti duha i duše. Događaju se kojekakva zavođenja i grijesi. Šire se bolesne ideje koje razvijaju i nameću ideologije koje malo po malo sputavaju i guše moć zdravoga rasuđivanja. To dolazi do izražaja kod nacionalnih i religijskih isključivosti, kroz zatvorenost klubova, kroz raznovrsnu propagandu nemorala u zamjenu za etičnost i moralnost. To se može nazvati epide-mijom suvremene »lepre-kuge«.

Iz Evanđelja po Marku (Mk 1, 40-45):
U ono vrijeme: Dođe k Isusu neki gubavac, klekne i zamoli: »Ako hoćeš, možeš me očistiti!« Isus ganut, pruži ruku, dotače ga se pa će mu: »Hoću, budi čist!« I odmah nesta s njega gube i očisti se. Isus se otrese na nj i odmah ga otpravi riječima: »Pazi, nikomu ništa ne kazuj, nego idi, pokaži se svećeniku i prinesi za svoje očišćenje što propisa Mojsije, njima za svjedočanstvo.« Ali čim iziđe, stane on uvelike pripovijedati i razglašavati događaj tako da Isus više nije mogao javno ući u grad, nego se zadržavao vani na samotnim mjestima. I dolažahu k njemu odasvud.

Opširnije:Spašavati čovjeka - 6. nedjelja kroz godinu

Vrijeme za očovječenje - 3. nedjelja kroz godinu

 

2024-01-21-evandjeljeOdakle god dopre zraka čovječnosti, ona budi radost u onome koji želi biti još čovječniji. Živimo u nesavršenom svijetu i unatoč tome odgađamo radikalnije zaokrete koji bi u nama izvršili promjene. Odgađamo, umjesto da odgovorimo na poziv Duha za unutarnju osobnu preobrazbu koja bi vodila prema čovječnijoj i sretnijoj budućnosti.

Iz Evanđelja po Marku (Mk 1, 14 – 20)
Pošto Ivan bijaše predan, otiđe Isus u Galileju. Propovijedao je evanđelje Božje: »Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte evanđelju!« I prolazeći uz Galilejsko more, ugleda Šimuna i Andriju, brata Šimunova, gdje ribare na moru; bijahu ribari. I reče im Isus: »Hajdete za mnom i učinit ću vas ribarima ljudi!« oni odmah ostaviše mreže i pođoše za njim. Pošavši malo naprijed, ugleda Jakova Zebedejeva i njegova brata Ivana: u lađi su krpali mreže. Odmah pozva i njih. Oni ostave oca Zebedeja u lađi s nadničarima i otiđu za njim.

Opširnije:Vrijeme za očovječenje - 3. nedjelja kroz godinu

Treća nedjelja došašća - „Ja sam glas koji viče u pustinji: 'Poravnite put Gospodnji!'“

2023-12-17-GlasIz Evanđelja po Ivanu (Iv 1, 6-8. 19-28):

Bi čovjek poslan od Boga, ime mu Ivan. On dođe kao svjedok da posvjedoči za Svjetlo, da svi vjerujemo po njemu. Ne bijaše on Svjetlo, nego – da posvjedoči za Svjetlo. A evo svjedočanstva Ivanova. Kad su Židovi iz Jeruzalema poslali k njemu svećenike i levite da ga upitaju: »Tko si ti?«, on prizna, ne zanijeka, nego prizna: »Ja nisam Krist.« Upitaše ga nato: »Što dakle? Jesi li Ilija?« Odgovori: »Nisam.« »Jesi li Prorok?« Odgovori: »Ne.« Tada mu rekoše: »Pa tko si, da dadnemo odgovor onima koji su nas poslali? Što kažeš sam o sebi?« On odgovori: »Ja sam glas koji viče u pustinji: Poravnite put Gospodnji! – kako reče prorok Izaija.« A neki izaslanici bijahu farizeji. Oni prihvatiše riječ i upitaše ga: »Zašto onda krstiš kad nisi Krist, ni Ilija, ni Prorok?« Ivan im odgovori: »Ja krstim vodom. Među vama stoji koga vi ne poznajete – onaj koji za mnom dolazi, komu ja nisam dostojan odriješiti remenje na obući.« To se dogodilo u Betaniji s onu stranu Jordana, gdje je Ivan krstio.

Opširnije:Treća nedjelja došašća - „Ja sam glas koji viče u pustinji: 'Poravnite put Gospodnji!'“

Prva nedjelja došašća - Bog nam dolazi

2023-12-04Riječ je o tri dolaska

Tri su susreta s Kristom o kojima razmišljamo u došašću. Susrećemo ga najprije slaveći njegovo rođenje u Betlehemu - to je Božić. Drugi susret s njime bit će na kraju vjekova, kad će slavno doći kao sudac pred kojega ćemo svi stati i položiti račun za sve što smo učinili u svom životu. Treći susret, možemo ga nazvati srednjim, je njegovo trajno dolaženje k nama u svetim sakramentima.

Isus donosi mir

Svojim govorom o svršetku svijeta Isus nas ne želi strašiti, nego nas naprotiv želi utješiti. Želi nas pozvati da u teškim vremenima  u kojima živimo sačuvamo vjeru, nadu i ljubav. Imajući u vidu viđenje proroka Izaije iz današnjeg prvog čitanja, nameće se pitanje koja je naša zadaća u vrijeme došašća? Izraženo slikovitim govorom proroka Izaije, moramo razoružati sebe, prekovati svoj vlastiti mač u plug. A naši su mačevi doista brojni i različiti. Naša prkosna i nepomirljiva narav je mač kojim ranjavamo sve oko sebe. Naša prkosna šutnja - i šutnja može biti grijeh - mač je koji drugima nanosi bol. Mač je i teška riječ, prijeteća gesta. Sve to mora nestati, ako želimo biti ljudi mira, a na to smo u došašću pozvani. Kršćani su pozvani da u duhu evanđelja čine sve za bolji i pravedniji svijet i da istodobno žive za iznenadni susret s Kristom na koncu ljudske povijesti, kad će od njega naviješteno Kraljevstvo Božje biti dovršeno.

Opširnije:Prva nedjelja došašća - Bog nam dolazi

33. nedjelja kroz godinu - Bdjeti

2023-11-19-3Današnjom prispodobom o talentima Isus želi naglasiti da nije dosta samo bdjeti, nego da bdijenje valja korisno upotrijebiti. Bog je stvaralačka ljubav. Čovjek stvara iz ljubavi. Čovjek je radno biće. Rad bez ljubavi je prokletstvo. Svi smo mi obdareni određenim sposobnostima, svakome se povjeravaju određeni poslovi, svatko ima šansu da učini nešto dobro. Činjenica je da sve što činimo jest vezano uz određene rizike. Neki se boje riskirati. Da ne bi pogriješili, nikada ništa ne pokušavaju. Treba znati riskirati. Kao ograničena Božja stvorenja nemamo nikakvo pravo na apsolutnu sigurnost u uspjeh svih naših pothvata. „Tko se ne usudi riskirati, da ne bi sve izgubio, već je gubitnik. Cijeniti Božje darove znači računati i na Božju pomoć u odgovornim naporima i opasnostima. Tko tako postupa, nije gubitnik ni kada gubi, i ožiljci su znakovi pobjede.“ Bog želi čovjeka hrabra i poduzetna, čovjeka koji promiče znanost, tehniku, kulturu, čovjeka koji radi na promjeni svijeta. Sv. Pavao nas poziva da „bdijemo i trijezni budemo“ jer „Dan Gospodnji dolazi kao kradljivac.“ Iznenada.

Opširnije:33. nedjelja kroz godinu - Bdjeti

32. nedjelja kroz godinu - Posljednji sud

 2023-11-12 32-TOA-evOčekivanje Posljednjeg suda

Posljednje nedjelje u liturgijskoj godini nas podsjećaju na svršetak ljudske povijesti i na susret čovječanstva s Gospodinom na Posljednjem sudu. Zaručnik o kojemu govori evanđelje je Krist, koji dolazi na konačnu svadbu sa svojom zaručnicom Crkvom. Vjernici ga čekaju, svaki na svoj način. Jedni su mudri, u smislu prvoga današnjeg čitanja te sretno dočekuju zaručnika i ulaze s njim na svadbu, to jest u Kraljevstvo Nebesko. To su one djevice koje su si osigurale dovoljno ulja za svoje svjetiljke. Druge nisu mislile na svršetak i nisu se za nj pripravile. U zadnji čas pokušavaju tu pogrešku ispraviti. No, prekasno je, vrata su već zatvorena. To su nemarne djevice koje se nisu opskrbile uljem. Ulje o kojemu je riječ su naime dobra djela plodnoga kršćanskoga života. „Biti mudar - kaže jedan duhovni pisac - znači ozbiljno računati s budućnošću, a ipak ne preskakati vrijeme, nego proživljavati ga oslonjen na budućnost, jer se spremnost očituje u sadašnjosti i usmjerena je na budućnost“ (Grundmann). Mudar je onaj koji izvršava riječi Isusove, a lud je onaj koji ih ne izvršava. Mudroga Isus poznaje, a ludoga ne poznaje: „Ne poznam vas!“ One koji prorokuju, drže lijepe govore, čine možda i čudesa, ali ne ljube svoje bližnje, ne čine dobra djela, Isus ne poznaje: „Neće ući u Kraljevstvo nebesko svaki koji mi govori 'Gospodine, Gospodine', nego onaj koji vrši volju Oca mojega, koji je na nebesima…“

Opširnije:32. nedjelja kroz godinu - Posljednji sud