Tko što vidi u Covid-19? (Radio Sljeme, 21. 4. 2020).

g884olgap5d41Vrijeme je pandemije i traženja mjera za suzbijanje širenja koronavirusa, no istodobno se govori i piše o tome tko što, i što sve, ne vidi u Covid-19. Tako slušamo i čitamo o teorijama zavjera; o virusu proizvedenom u laboratoriju; želji za kontroliranjem i vladanjem svijetom; o ograničavanjima prava i sloboda; o nemogućnosti okupljanja. Štoviše, kritike se upućuju i Crkvi, papi i biskupima, govori se o kazni Božjoj, o uskraćivanju prava na euharistiju i na sakramente. Teško je sve i navesti. Kako kriza traje teorija i kritika je sve više, ali sve više je i odgovora stručnjaka i znanstvenika. No, doista, puno je u svemu negativnosti.

Postavlja se pitanje: Možemo li išta naučiti iz ove krize koja je snažno zahvatila cijeli svijet? S više strana imamo priliku čuti kako nakon pandemije koronavirusa ništa više neće biti kao prije ove krize. Naime, vrijeme je izbora prioriteta, vrijeme je vratiti se onomu bitnomu. Ipak, pitanje je hoće li nam ova stanka poslužiti kao temelj da se više ne vratimo na ono isto što smo činili i prije.

Svi se nekako slažu da je, među pozitivnim učincima krize, Covid-19 najveći utjecaj imao na okoliš, općenito na ekologiju. Satelitske snimke pokazuju smanjenje onečišćenja zraka. U medijima i na društvenim mrežama mogu se vidjeti slike kao živi dokazi kako bioraznolikost opet dolazi na svoje uslijed mjera kojima se suzilo djelovanje čovjeka. Hoće li ova kriza biti prigoda da se izvuku neke bitne lekcije, da se čovjek vrati na ono bitno, da konačno shvati kako je važan život, te da pronađe smisao i važnost zajedničkoga doma?

Pedeseta je obljetnica Dana planeta Zemlje. Taj je događaj prvi puta obilježen 22. travnja 1970. u SAD-u, a danas je najvažniji događaj na svjetskoj razini. Cilj mu je senzibiliziranje javnosti o očuvanju okoliša i utjecaju ljudskog djelovanja na prirodu. Zbog pandemije Covid-19 brojna predviđena događanja ne mogu se održati. I mi smo na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu imali u planu jedan događaj kojim bismo s našim studentima obilježili Dan planeta Zemlje.

Što smo zamislili moramo promijeniti, no ovom prigodom, budući da je i peta obljetnica enciklike „Laudato si" pape Franje o brizi za zajednički dom, enciklike o ekologiji, pozivam vas da pročitate proročki krik pape Franje za spas našega planeta. Naime, koronavirus potvrđuje kako je misao enciklike dalekosežna. Na početku enciklike Papa navodi „Pjesmu stvorova" u kojoj sv. Franjo Asiški pjeva: „Hvaljen budi, moj Gospodine, za sestru našu, majku Zemlju koja nas uzdržava i nama upravlja i izvodi plodove razne i šareno cvijeće i travu." Ali odmah papa Franjo dodaje da ta „sestra" Zemlja, naš zajednički dom, „jeca zbog zla koje joj nanosimo, zbog neodgovornog korištenja i zloporabe dobara koje je Bog stavio u nju" (LS, br. 2). Papa ističe „najdublju povezanost siromašnih i krhkosti planeta, zatim uvjerenje da je sve na svijetu duboko povezano,... i prijedlog novoga načina života" (Laudato si, br. 16).

Sklad, mir i bratstvo posebne su značajke ugođaja koji opisuje Knjiga Postanka na početku Biblije. Svi su ljudi bili braća i sestre jer su se priznavali sinovima i kćerima istoga Oca, Boga. Ljudi su živjeli u skladu i miru međusobno, ali i s prirodom koja im je davala hranu i ono nužno za život. No, grijeh je promijenio to rajsko stanje. Posljedice toga čovjekova čina očituju se u njegovu odnosu prema Bogu, u društvu i prema prirodi. Prije 30 godina, u poruci za Svjetski dan mira, papa Ivan Pavao II. napisao je: „Kada se odvoji od plana Boga Stvoritelja, čovjek izaziva nered koji se neizbježno odražava na ostatak stvorenja. Ako čovjek nije u miru s Bogom, ni sama zemlja nije u miru." (Mir s Bogom Stvoriteljem – mir s cjelokupnim stvorenjem, 1990.).

Hoćemo li išta naučiti iz ove krize ili će koronavirus biti isprika nekim vladama da „nakon koronavirusa" nastoje ponovno pokrenuti gospodarstvo i aktivnosti kao i prije, te izazvati još veću krizu, ekološku krizu? Ili će strateško razdoblje nakon koronavirusa biti usmjereno na odgovorniji sustav proizvodnje.

Kriza proizašla iz ove pandemije svratila je pozornost na važnost života i da se za svaki život treba boriti. No, ova kriza otkriva i važnost brige za zajednički dom, koji govori o Bogu Stvoritelju, koji je stvorio nebo i zemlju, i koji je gospodar života.   Fr. Anto Gavrić, OP